Što je kronični umor?

Sindrom kroničnog umora je komplicirani poremećaj okarakteriziran ekstremnim umorom koji traje najmanje 6 mjeseci te taj umor ne može biti objašnjen nekim medicinskim ili psihičkim poremećajem ili stanjem. Poremećaj se ponekad naziva i mijalgički encefalomijelitis. 

​

Koji su simptomi kroničnog umora? 

Simptomi mogu varirati od osobe do osobe te flukturirati iz dana u dan. Simptomi osim izraženog umora, mogu uključivati probleme s pamćenjem i koncentracijom, glavobolje, neobjašnjivu bol u mišićima ili zglobovima, vrtoglavice, neosvježavajuće spavanje, probleme s grlom, povećane limfne čvorove u vratu i ispod pazuha te ekstremna iscrpljenost nakon neke fizičke ili mentalne aktivnosti. 

 

Koji su faktori rizika za razvoj ovog poremećaja?

Za sada jedina dva faktora rizika su dob (obično pogađa osobe uzrasta 20-35 godina) te spol (žene imaju veću šansu da dobiju dijagnozu). 

​

Što je uzrok kroničnom umoru?

Točan uzrok još nije poznat, dok neke osobe mogu biti rođene s predispozicijom za poremećaj koji može biti razvijen zbog nekoliko faktora. Ti faktori su virusne infekcije, problemi s imunološkim sustavom, hormonalni disabalans, fizička te psihološka trauma.  

​

Koje su posljedice kroničnog umora? 

Moguće komplikacije koje mogu proizaći iz kroničnog umora su: depresija, anksioznost, restrikcije za životni stil (npr. ne može biti fizički aktivan sportaš/ica), problemi na poslu, socijalna izoliranost i dr. 

​

Zašto psihološka terapija kroničnog umora?

Kognitivno-bihevioralni pristup kroničnom umoru je važan zbog nekoliko faktora. Prvo, KBT polazi od ideje da način na koji se ljudi nose s kroničnim umorom dopirnosi samom poremećaju. Ljudi često vjeruju da ukoliko se ne odmore, da će im se simptomi pogrošati. S druge strane, dugi periodi odmora mogu dovesti do pojačavanja umora i slabosti kroz proces slabljenja mišića i ometanja biološkog ritma te se tako stvara začarni krug. Vjerovanja i stavovi prema bolesti su jako važni, a vrlo često zanemareni te je to upravo u samom fokusu KBT terapije. KBT podučava pacijente kako da postepeno skupe snage i nastave sa regularnim dnevnim aktivnostima. Dodatno im pomaže da identificiraju "okidače" umora koji ga mogu aktivirati i/ili pogrošavati, ali ih se podučava i kako da upravljaju i smanjuju vlastite simptome. 

​

Kako da znam da je ovo ispravan pristup?

Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala se je uspješnom u reduciranju simptoma umora, ali i poboljšavanju kvalitete života nekih pacijenata. KBT terapija ne treba se smatrati "univerzalnim" lijekom, već radije suportivnom intervencijom koja može poboljšati život oboljelih osoba. Sama terapija adaptira se na kliničku sliku i probleme oboljelih, ali i želje samih pacijenata.

​

Moram li koristiti lijekove?

Oko konzumacije lijekova trebate se dogovoriti sa svojim nadležnim liječnikom koji vam je propisao određenu farmakoterapiju. Istraživanja pokazuju da su rezultati bolji ukoliko se kombiniraju lijekovi i psihološki pristup.

​