Psihosomatsko zdravlje podrazumijeva pravovremenu dijagnostiku, prevenciju, terapiju i rehabilitaciju niza psihičkih i fizičkih, obično kroničnih, bolesti i stanja. 

​

Psihosomatsko zdravlje  je područje koje se bavi stresom povezanim fizičkim simptomima, menadžmentom kroničnih medicinskih bolesti te zdravstvenim ponašanjima. U psihosomatskim stanjima postoji međudoban utjecaj između fizičkog i psihološkog aspekta zdravlja. 

 

Za proučavanje i tretiranje psihosomatskih stanja važno je razumijeti kako su povezani kognitivni, bihevioralni, emocionalni i biološki faktori te kako oni utječu na razvoj, ozbiljnost i progresiju nekih medicinskih stanja. U psihosomatskom zdravlju psihološki faktori utječu direktno ili indirektno na somatsku (tjelesnu) disfunkciju i time narušavaju fizičko i psihičko zdravlje pacijenata, ali zna se i da psihološki status utječe na fizičko zdravlje (npr. depresine osobe imaju veći rizik za slabiji imunitet, a anksiozne osobe za razvoj gastrointestinalnih stanja). Suvremena klinička znanja potvrđuju da psihološki faktori pogoršavaju neka medicinska stanja (npr. kardiovaskularne i gastroenterološke bolesti), ali postoje i dokazi da psihološki stres može prethoditi razvoju fizičkih bolesti i stanja koja se obično ne smatraju nužno psihofiziološkim (npr. rak i dijabetes) kod pojedinaca koji su im predispozicionirani. U grupu psihosomatskih bolesti nalaze se obično neke kardiovaskularne bolesti i respiratorne smetnje, gastrointestinalna stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, onkološka stanja uzrokovana stresom, migrene i tenzijske glavobolje, endokrinološka stanja, bolove u zdjelici, impotenciju, inhibiranu seksualnu želju, dermatitis, psorijazu, ulcer, kronični umor, kronična bol i dr. 

​

Psihosomatsko zdravlje je po svojoj prirodi interdisciplinarno područje u kojemu sudjeluju različiti specijaliste. Tako kod osobe s dijagnozom sindroma iritabilnog crijeva u terapiju trebaju biti uključeni gastroenterolog, nutricionist, doktor opće medicine i psiholog. Na žalost, u Hrvatskoj nije razvijen sustav interdisciplinarne suradnje koji uključuje psihologe kao obavezne članove multidisciplinarnog pristupa za liječenje psihosomatskih bolesti i poremećaja. 

​

Psiholozi u području psihosomatskog zdravlja rade: dijagnostiku i procjenu psiholoških faktora koji utječu na osjetljivost pojedinca za razvoj neke bolesti, ali i na tijek, ishod i prognozu same bolesti; biopsihosocijalna razmatranja pacijenata tijekom kliničke skrbi; specijalizirane psihološke intervencije s ciljem prevencije, terapije i rehabilitacije medicinskih stanja. Neka od osnovnih pitanja na koja psiholozi nastoje odgovoriti dok rade s pacijentima koji imaju ove bolesti su:

1. Koja je uloga psiholoških faktora u nastanu/tijeku/ishodu bolesti?

2. Kakvu ulogu ima pacijentov životni stil?

3. Koje je objašnjenje za medicinski neobjašnjive simptome?

4. Koji su psihološki problemi pacijenata prouzrokovani kroničnom bolešću?

5. Postoji li, osim farmakološkog, psihološki pristup koji bi pomogao u nošenju s kroničnom bolesti?

6. Koja je funkcija pacijenta u aktivnom poboljšavanju svog zdravlja?